Post by Kako uvoditi pojedine namirnic on Apr 21, 2004 3:12:23 GMT -5
Skinuto sa hrvatskog sajta, ali razumecete
Voæni sokovi - obièno se poèinju davati s navršena èetiri mjeseca života ako žena ne doji. Napominjem, ako majka ima dovoljno mlijeka i dijete napreduje
tada se i te preporuke pomièu za mjesec do dva kasnije.
Davanje sokova
zapoèinje se u maloj kolièini i vrlo postupno. Poèinje se s pola žlièice, pa se kolièina pomalo poveæava. Kako bi se prevenirala moguæa rana alergija u djeteta
i to u sluèaju da netko u obitelji boluje od alergijskih bolesti, uvoðenje
agruma, jagoda i šumskog voæa odgaða se za zadnje mjesece dojenaèkog razdoblja,
kao zadnja vrsta hrane.
Voæna kašica - Poèinje se davati kao zamjena jednom mlijeènom obroku od petog
mjeseca djetetova života ukoliko majka ne doji. Za poèetak se obièno priprema
voæni obrok od jabuka, banana, breskve, kruške, zavisno od sezonske ponude. Ako
se upotrijebi banana, dovoljno ju je zgnjeèiti u kašu i dati je djetetu, jer
sadrži potrebne kolièine kaloriène gustoæe. Ako se daje jabuka ili kruška
potrebno je podiæi kaloriènu gustoæu obroka dodatkom rižinih pahuljica ili
preraðevina od kukuruza (maidina, cornflakes). Kekse od pšeniènog brašna
dodajemo tek od 6 mjeseci starosti, jer na taj naèin odgaðamo ranu
manifestaciju glutenske enteropatije (celijakije), koja u našem podneblju nije
rijetka.
Kašica od povræa - u našim prilikama se daje poslije voæne kašice, dakle
poslije 5. mjeseca, ali kao što smo rekli, može se dohranu zapoèeti i kašicom
od povræa. Zamjenjuje se dakle još jedan obrok mlijeka, ali sada s kašicom od
povræa. Za poèetak se preporuèuje lakše probavljivo povræe koje ne izaziva
nadimanje (mrkva, blitva, špinat, pire od krumpira).
Nakon kuhanja u obilju vode, i ne upotrebljavajuæi vodu u kojoj se povræe<br>kuhalo, treba poveæati kaloriènu gustoæu biljnim uljem (kukuruzno,
suncokretovo, sojino, i to 1 kavsku žlicu na 100 g obroka). U takvu kašicu može
se dodati i cerealije kao kod voæne kašice. Na tržištu se može naæi i gotova
hrana od voæa i povræa za dojenèad.
I ovdje se valja držati osnovnog pravila da se pojedine vrste namirnica uvode
postupno, obièno jedna do dvije tjedno.
Meso - Sve vrste mesa koje ne sadrže mnogo masnoæa - puretina, piletina,
janjetina, teletina, jetrica - poènite davati u trenutku kada je dijete
usvojilo obrok povræa. Umjesto mesa može se davati i bijela riba, ali ako u
neposrednoj obitelji netko boluje od alergijskih bolesti onda kasnije, poslije
navršene godine dana. Pri kuhanju mesa ili ribe može se dodati rajèica, peršin,
krumpir, kupus i na kraju sve to propasirati u obliku kašice od povræa, ili se
može pripremiti juhica u koju se ukuha griz, sitna tjestenina ili rižolino.
Jaja - sadrže vrlo jak alergeni materijal, pa se preporuèuje da se žumanjak
daje iza 6 mjeseci, a bjelanjak iza 9 mjeseci života djeteta. U djece s
alergijskim bolestima jaja se daju kasnije, pa i poslije prve godine.
Voæni sokovi - obièno se poèinju davati s navršena èetiri mjeseca života ako žena ne doji. Napominjem, ako majka ima dovoljno mlijeka i dijete napreduje
tada se i te preporuke pomièu za mjesec do dva kasnije.
Davanje sokova
zapoèinje se u maloj kolièini i vrlo postupno. Poèinje se s pola žlièice, pa se kolièina pomalo poveæava. Kako bi se prevenirala moguæa rana alergija u djeteta
i to u sluèaju da netko u obitelji boluje od alergijskih bolesti, uvoðenje
agruma, jagoda i šumskog voæa odgaða se za zadnje mjesece dojenaèkog razdoblja,
kao zadnja vrsta hrane.
Voæna kašica - Poèinje se davati kao zamjena jednom mlijeènom obroku od petog
mjeseca djetetova života ukoliko majka ne doji. Za poèetak se obièno priprema
voæni obrok od jabuka, banana, breskve, kruške, zavisno od sezonske ponude. Ako
se upotrijebi banana, dovoljno ju je zgnjeèiti u kašu i dati je djetetu, jer
sadrži potrebne kolièine kaloriène gustoæe. Ako se daje jabuka ili kruška
potrebno je podiæi kaloriènu gustoæu obroka dodatkom rižinih pahuljica ili
preraðevina od kukuruza (maidina, cornflakes). Kekse od pšeniènog brašna
dodajemo tek od 6 mjeseci starosti, jer na taj naèin odgaðamo ranu
manifestaciju glutenske enteropatije (celijakije), koja u našem podneblju nije
rijetka.
Kašica od povræa - u našim prilikama se daje poslije voæne kašice, dakle
poslije 5. mjeseca, ali kao što smo rekli, može se dohranu zapoèeti i kašicom
od povræa. Zamjenjuje se dakle još jedan obrok mlijeka, ali sada s kašicom od
povræa. Za poèetak se preporuèuje lakše probavljivo povræe koje ne izaziva
nadimanje (mrkva, blitva, špinat, pire od krumpira).
Nakon kuhanja u obilju vode, i ne upotrebljavajuæi vodu u kojoj se povræe<br>kuhalo, treba poveæati kaloriènu gustoæu biljnim uljem (kukuruzno,
suncokretovo, sojino, i to 1 kavsku žlicu na 100 g obroka). U takvu kašicu može
se dodati i cerealije kao kod voæne kašice. Na tržištu se može naæi i gotova
hrana od voæa i povræa za dojenèad.
I ovdje se valja držati osnovnog pravila da se pojedine vrste namirnica uvode
postupno, obièno jedna do dvije tjedno.
Meso - Sve vrste mesa koje ne sadrže mnogo masnoæa - puretina, piletina,
janjetina, teletina, jetrica - poènite davati u trenutku kada je dijete
usvojilo obrok povræa. Umjesto mesa može se davati i bijela riba, ali ako u
neposrednoj obitelji netko boluje od alergijskih bolesti onda kasnije, poslije
navršene godine dana. Pri kuhanju mesa ili ribe može se dodati rajèica, peršin,
krumpir, kupus i na kraju sve to propasirati u obliku kašice od povræa, ili se
može pripremiti juhica u koju se ukuha griz, sitna tjestenina ili rižolino.
Jaja - sadrže vrlo jak alergeni materijal, pa se preporuèuje da se žumanjak
daje iza 6 mjeseci, a bjelanjak iza 9 mjeseci života djeteta. U djece s
alergijskim bolestima jaja se daju kasnije, pa i poslije prve godine.